U motorima s unutarnjim izgaranjem kod kojih paljenje vrši svjećica, trenutak paljenja (eng. ignition timig) odnosi se na trenutak u kojem dolazi do iniciranja iskre, a u odnosu na poziciju klipa u cilindru (kut radilice).
Potreba da se iskra inicira prije (eng. time advancig) ili kasnije (eng. time retarding) nego što klip dođe u gornju mrtvu točku (kad je maksimalna kompresija u cilindru) je taj što je za potpuno izgaranje smjese potrebno neko određeno vrijeme. Goriva smjesa uparenog benzina i zraka ne izgara trenutno kad dođe iskra već je potrebno određeno vrijeme da se ona raširi i sagori, a brzina kretanja klipova, tj. okretanja radilice u motoru, može skratiti ili produžiti vremenski okvir unutar kojeg se izgaranje može dogoditi.
 |
| 4-taktni V2 motor (DOHC) |
Trenutak bacanja iskre obično se izražava kao kut u rotaciji radilice PRIJE nego što radilica, odnosno cilindar, ne postigne svoju mrtvu točku (eng. before top dead center, BTDC). Iskra se inicira prije nego što klip dođe do gornje mrtve točke kako bi izgaranje dobilo neko vrijeme da se plinovi rašire i da se maksimalni moment izgaranja kad daje najveću snagu desi u trenutku kad je klip u gornjoj mrtvoj točki kada daje najveći potisak. Iniciranje iskre nakon postizanja gornjemrtve točke (eng. after top dead center, ATDC) zapravo je obično kontraproduktivno jer uzrokuje pucanje u ispušnoj grani.
Određivanje trenutka u kojem se inicira iskra od ključne je važnosti za performanse rada motora. Iskra koja se inicira prerano ili prekasno u ciklusu izgaranja često je uzrok izrazitim vibracijama i mogućem oštećenju motora. O postavljenom trenutku iniciranja iskre ovisi ekonomičnost potrošnje goriva, dugovječnost i snaga motora.
Mnogo je faktora koji utječu na to koji je najbolji trenutak kad se iskra u cilindru treba inicirati. Samo neki od njih su brzina i opterećenje motora, vrsta i stanje svjećice koja inicira iskru, sadržaj i nečistoće u gorivu, temperatura i tlak goriva, temperatura zraka i motora, podtlak u usisnoj grani itd.
Vrijeme sagorjevanja neke količine zapaljive smjese u cilindru je manje-više jednakog trajanja. Za razliku od toga, vrijeme pojedinog takta (ciklusa) motora mijenja se ovisno o broju okretaja radilice. Kako se broj okretaja motora povećava, skraćuje se trajanje pojedinog ciklusa pa kako bi se pogodio najbolji trenutak kada mora doći do maksimalnog izgaranja smjese (oko gornje mrtve točke), iniciranje paljenja mora se pomicati unaprijed. Kod manjih i jednostavnijih dvotaktnih motora trenutak (kut) paljenja je fiksiran i ne mijenja se dok je kod većih motora on varijabilan i njime se upravlja određenim sklopom.
Stariji motori za podešavanje trenutka paljenja koriste mehanički distributor koji se temelji na inerciji (ima rotacijski uteg ili opruge) i koristi vakuumu iz usisne grane za upravljanje. Moderni motori koriste kompjutorizirani sustav koji kontrolira trenutak paljenja ovisno o trenutnoj brzini rada motora i njegovoj opterećenosti. Yamahini Virago motori koriste tranzistorski upravljane elektroničke uređaje za kontrolu paljenja (eng. Transistor Controlled Ignitor, TCI).
Kontrola paljenja kod Virago motora
Trenutak paljenja definiran je u specifikacijama kao početni kut trenutka iniciranja iskre prije gornje mrtve točke u cilindru za brzinu praznog hoda (kod Virago oko 1200 o/min). Za xv535 to je 8°.
 |
| Yamaha xv535 Virago - dijagram paljenja od 8°@1200 o/min do 29°na 4000o/min |
Tako je npr. tvornički postavljeno da se kod Virago xv250 i xv535 inicijalno paljenje dešava s pomakom od 8° (na 1200 o/min) pa se povećanjem broja okretaja pomiče do 27° i 33° prije gornje mrtve točke, a kod Virago xv750 i xv1100 to je početnih 10° (na 1200 o/min) i pomiče unaprijed sve do 35° i 48°.
|
| |||||
|
|
Senzor tlaka
 |
| Pressure Sensor Mitsubishi oznaka J9T019 1TA-82380-20-00 |
Modeli xv1000 i xv1100 opremljeni su tzv. senzorom tlaka (eng. pressure sensor, booster), a informacija o trenutnom (pod)tlaku šalje se u TCI i uzima u kalkulaciju za pomak trenutka paljenja.
1TA-82380-20-00 od 1986. do 1999. godine
Ovaj senzor dodatno utječe na pomicanje trenutka paljenje ovisno o podtlaku nastalom u motoru. Donji dijagram prikazuje pomicanje trenutka paljenja ovisno brzini okretanja radilice, ali i pomak (od žutog prema crvenom) ovisno o uvjetima podtlaka.
Senzor pozicije gasa
 | |
| Mikunijev senzor pozicije gasa, TPS 3P6-85884-00-00 |
Kasniji modeli Viraga xv1100 za japansko i UK tržište od 1996. godine opremljeni su novijom verzijom senzora koji se naziva senzorom pozicije gasa (eng. Throttle Position Sensor, TPS). To je zapravo mjerni dodatak Mikunijevom rasplinjaču koji mjeri poziciju gasa. Proizvela ga je jasno japanska tvrtka Mikuni za svoj rasplinjač.
3P6-85884-00-00 od 1996. godine (JPN/UK tržište)
Kasnije se taj senzor standardno ugrađivao u novije Yamahine XVS modele (DragStar).
3P6-85884-00-00 od 1996. godine (JPN/UK tržište)
Kasnije se taj senzor standardno ugrađivao u novije Yamahine XVS modele (DragStar).
 - |
| Povećanje pomaka ovisno o uvjetima podtlaka koji daje senzor tlaka (TPS) |
 |
| TPS na Yamaha Virago xv1100 Virago - montiran na lijevi rasplinjač (za zadnji cilindar) |
Nema komentara:
Objavi komentar